English | Popis banova u Hrvatskom Kraljevstvu | Pravna napomena
	Popis hrvatskih državnih poglavara

Kneževina 626. - 925. Zabilježenih Knezova 14 Kraljevstvo 925. - 1918. Kraljeva 56 Od toga Kuća Trpimirovića 13 Kuća Arpadovića 15 Kuća Anžuvinaca 4 Kuća Luksemburgovaca 2 Kuća Hunjadovića 1 Kuća Jagelovića 3 Kuća Habsburgovaca 11 Kuća Habsburgovaca-Lotarinških 7 Okupacija 1918. - 1939. Nezakonito ispražnjeno Autonomija 1939. - 1941. Ban 1 Diktatura 1941. - 1945. Poglavnik 1 Republika Od 1945. Predsjednika 18 Od toga Komunističkih 15 Demokratskih 3

			Hrvatski državni poglavari Sedam bjelohrvatskih rodova, koje su predvodili braća Klukas, Lobel, Kosjenc, Muhlo i Hrvat te sestre Tuga i Buga, došlo je 626. na poziv bizantskog cara Heraklija u Dalmaciju kako bi ju oslobodilo Avara, koji su tada zajedno sa Slavenima opsjedali Carigrad. Pobijedivši Avare, Hrvati su podložili rimske pokrajine Dalmaciju, Panoniju i Ilirik te osnovali kneževine Primorsku Hrvatsku i Posavsku Hrvatsku.
			Kneževina Primorska Hrvatska (626. – 925.) Primorska Hrvatska, koja je 925. postala Hrvatskim Kraljevstvom, neprekinuto je postojala kao suverena država do 1918. godine. Nasuprot, Posavska Hrvatska ubrzo je izgubila suverenost, koju je samo nakratko obnovila 818. – 822. za kneza Ljudevita Posavskog. Knezovi Radoslav 626. – 640. Porga 640. – 680. • Pokrštenje Hrvata 641. Budimir 740. – 780. Višeslav 785. – 802. Borna 803. – 821. Vladislav 821. – 835. Mislav 835. – 845. Kuća Trpimirovića Trpimir I. 845. – 864. Domagoj 864. – 876. Inoslav 876. – 878. Sedeslav 878. – 879. Branimir 879. – 892. Muncimir 892. – 910. Tomislav 910. – 925. • Priključenje Posavske Hrvatske
			Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1918.) Od 1102. Hrvatsko je Kraljevstvo imalo zajedničke kraljeve s drugim državama (personalna unija), koje je izabirao Sabor. Kraljevi su prikazani sukladno hrvatskom brojanju (npr. ugarski kralj Bela II. bio je hrvatski kralj Bela I.). Službena (diplomatska) imena Hrvatskog Kraljevstva bila su sljedeća: - Kraljevina Hrvatska (925. – 970.) - Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (970. – XIII. stoljeće) - Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (XIII. stoljeće – 1868.) - Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (1868. – 1918.) Kraljevi Kuća Trpimirovića Tomislav 925. – 928. • Knez Tomislav pobijedio je Mađare i Bugare, ujedinio zemlju i postao kraljem 925. Trpimir II. 928. – 935. Krešimir I. 935. – 945. Miroslav 945. – 949. Mihovil Krešimir II. 949. – 969. Stjepan Držislav 969. – 997. • Priključenje dalmatinskih gradova 970. Svetislav Surina 997. – 1000. Krešimir III. 1000. – 1030. Stjepan I. 1030. – 1058. Petar Krešimir IV. 1058. – 1074. Dmitar Zvonimir 1075. – 1089. • Odvajanje samostalne Kraljevine Duklje 1077. Stjepan II. 1089. – 1091. Petar Svačić 1093. – 1097. • Poginuo na planini Gvozd 1097. braneći zemlju od Mađara. Iako bez kralja, ujedinjeni hrvatski knezovi potisnuli su 1099. Mađare natrag preko Drave • Započevši novi ratni pohod na Hrvatsku, no zaustavivši se 1102. na Dravi pred sakupljenom hrvatskom vojskom, ugarski kralj Koloman Hrvatima je ponudio sporazum (Poljubac mira) Kuća Arpadovića Koloman 1102. – 1116. • Izabran i okrunjen kao hrvatski kralj 1102. sporazumom Pacta conventa (personalna unija Hrvatske i Ugarske) Stjepan III. 1116. – 1131. Bela I. Slijepi 1131. – 1141. Gejza I. 1141. – 1162. Stjepan IV. 1162. Ladislav I. 1162. – 1163. Stjepan V. 1163. Stjepan IV. 1163. – 1172. Bela II. 1173. – 1196. Emerik 1196. – 1204. Ladislav II. 1204. – 1205. Andrija I. 1205. – 1235. Bela III. 1235. – 1270. Stjepan VI. 1270. – 1272. Ladislav III. Kumanac 1272. – 1290. Andrija II. Mlečanin 1290. – 1300. Kuća Anžuvinaca Karlo Robert 1300. – 1342. • Kralj Ugarske tek od 1307. (obnova personalne unije) Ljudevit I. 1342. – 1382. • Odvajanje samostalne Kraljevine Bosne 1377. Marija 1382. – 1385. Karlo Drački 1385. – 1386. Razne kuće Žigmund Luksemburški 1387. – 1437. • Prvi osmanski napadi 1396. • Mletačko zauzimanje većine obalnih gradova i otoka 1420. Protukraljevi: - Stjepan Tvrtko Kotromanić 1387. – 1391. - Ladislav Napuljski Anžuvinac 1391. – 1409. Albert Habsburški 1437. – 1439. Elizabeta Luksemburška 1439. – 1440. Vladislav I. Jagelović 1440. – 1444. Ladislav Posmrtni Habsburški 1444. – 1457. Matija Korvin Hunjadović 1458. – 1490. • Snažni neprekidni osmanski napadi nakon zauzimanja Bosne 1463. Vladislav II. Jagelović 1490. – 1516. Ljudevit II. Jagelović 1516. – 1526. • Naslov Antemurale Christianitatis papa dodijelio Hrvatskoj 1519. • Odvajanje samostalne Dubrovačke republike 1526. Kuća Habsburgovaca Ferdinand I. 1527. – 1564. • Sabor ga izabrao za kralja u zamjenu za pomoć obrani od Osmanlija (personalna unija s Austrijom) • Uređena Vojna krajina pod upravom zajedničke vojske 1553. Protukralj: - Ivan Zapolja 1527. – 1538. Maksimilijan I. 1564. – 1576. Rudolf I. 1576. – 1608. • Hrvatska svedena na Reliquiae reliquiarum, no daljnja osmanska osvajanja zaustavljena su Sisačkom pobjedom 1593. Matija II. 1608. – 1619. Ferdinand II. 1619. – 1637. Ferdinand III. 1637. – 1657. Leopold I. 1657. – 1705. • Zbog kraljevog izbjegavanja preuzete obveze oslobađanja okupiranih područja, nezadovoljni hrvatski i ugarski velikaši pokrenuli su Zrinsko-Frankopansku urotu, koju je suzbio kralj, na prijevaru uhitivši i pogubivši knezove Zrinskog i Frankopana te zaplijenivši njihova imanja 1671. Od tada su kraljevi Habsburgovci (u trajnom sukobu interesa kao hrvatski, češki i ugarski kraljevi, njemački carevi i austrijski nadvojvode) otvoreno podupirali interese Austrije ili Ugarske, često na štetu Hrvatske. • Osmanlije protjerani iz Središnje Hrvatske i većine Slavonije 1699., ali ne iz Bosne i Hercegovine • Mletačko zauzimanje cijele dalmatinske obale 1671. te zaleđa 1699. i 1718. Josip I. 1705. – 1711. Karlo III. 1711. – 1740. • Nasljedstvo hrvatskog prijestolja Sabor priznao ženskoj lozi Habsburgovaca 1712. (Pragmatička sankcija) • Završeno oslobođenje Slavonije 1718. Kuća Habsburgovaca-Lotarinških Marija Terezija 1740. – 1780. • Slavonija vraćena pod hrvatsku upravu 1745. Josip II. 1780. – 1790. Leopold II. 1790. – 1792. • Odluka Sabora o stupanju u realnu uniju s Ugarskom 1790., do povratka preostalih područja pod osmanskom i mletačkom vlašću. Istodobno, Ugarska je započela nasrtljivu politiku protiv Hrvatske koja je kulminirala 1848. Franjo I. 1792. – 1835. • Prestankom Mletačke republike 1797. kraljevska vojska zauzela Dalmaciju, no ona nije vraćena pod hrvatsku upravu • Dubrovačka republika prestala 1808. te spojena s Dalmacijom 1814. Ferdinand IV. 1835. – 1848. • Istup iz realne unije i rat s Ugarskom 1848. – 49.: "Kralj Hrvatske objavio je rat kralju Ugarske, dok je car Austrije ostao neutralan, a ova su tri vladara bili jedna te ista osoba" Franjo Josip I. 1848. – 1916. • Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. dvije države stvorile su realnu uniju naziva Zemlje Krune sv. Stjepana • Kraljevska vojska zauzela Bosnu i Hercegovinu 1878., no ona nije priključena Hrvatskoj • Vojna krajina vraćena pod hrvatsku upravu 1881. • Vojna tajna služba Kraljevine Srbije (s programom teritorijalnog proširenja usmjerenim prema Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), organizirala je u Sarajevu 1914. atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, koji je planirao trijalistički preustroj Habsburške monarhije, sastavljene od Austrije, Ugarske i Hrvatske (uključujući Bosnu i Hercegovinu) Karlo IV. 1916. – 1918. • Sabor proglasio neovisnost raskidom državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom; stvaranje provizorne Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918.
			Okupacija (1918. – 1939.) Hrvatsku je okupirala srpska vojska 1918. te je ona nasilno, bez suglasnosti Sabora, uključena u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (kasniju Kraljevinu Jugoslaviju). Ovim činom, Hrvatska je po prvi puta nakon 13 stoljeća prestala postojati kao država. Jugoslavija je prepustila Italiji dijelove hrvatske obale (Istru, Rijeku, Zadar i više otoka) 1920.
			Banovina Hrvatska (1939. – 1941.) Sporazumom jugoslavenske Vlade i hrvatske oporbe 1939. uspostavljena je autonomna Banovina Hrvatska unutar Kraljevine Jugoslavije. Obuhvatila je većinu područja Hrvatske, kao i dijelove Bosne i Hercegovine. Trajala je do osovinskog razbijanja Jugoslavije 1941. Banovinom Hrvatskom upravljao je ban, u ime kralja Jugoslavije i hrvatskog Sabora. Ban Ivan Šubašić 1939. – 1941.
			Nezavisna Država Hrvatska (1941. – 1945.) Osnovana 1941. pod pokroviteljstvom sila Osovine i ustaškom diktaturom. Obuhvatila je Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, ali je većinu Dalmacije i primorja prepustila Italiji, kao i Međimurje i Baranju Mađarskoj. Nakon kapitulacije Italije 1943. priključila je većinu Dalmacije. Do 1943. tehnički je bila kraljevina, s talijanskim kraljevićem Aimoneom Savojskim kao kraljem Tomislavom II., no stvarnu vlast držao je ustaški poglavnik. Poražena je u Drugom svjetskom ratu i prestala je postojati 1945. Poglavnik Ante Pavelić 1941. – 1945.
	1944. – 1946. 1946. – 1990. Od 1990.		Republika Hrvatska (1944. – 1990. – danas) Partizanski pokret otpora pod vodstvom jugoslavenskih komunista osnovao je 1943. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), koje je proglasilo priključenje obalnih područja Hrvatskoj (prepuštenih 1920. Italiji). ZAVNOH je 1944. osnovao Federalnu Državu Hrvatsku, jednu od šest konstitutivnih država komunističke jugoslavenske federacije. Predsjednik Sabora (bivši ZAVNOH) bio je državni poglavar do 1974., kada je osnovano kolektivno Predsjedništvo. Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Predsjednik Predsjedništva postao je Predsjednik Republike, koji se od 1992. bira izravno. Kao i većina republika raspadajuće Jugoslavije, Hrvatska je 1991. proglasila neovisnost. Službena imena Republike Hrvatske bila su sljedeća: - Federalna Država Hrvatska (1944. – 1946.) - Narodna Republika Hrvatska (1946. – 1963.) - Socijalistička Republika Hrvatska (1963. – 1990.) - Republika Hrvatska (od 1990.) Predsjednici Prezidijuma Sabora Vladimir Nazor 1944. – 1949. • Unutarjugoslavenskim razgraničenjem 1946. Hrvatska je izgubila istočni Srijem koji je pripao Srbiji te Kotorski zaljev koji je pripao Crnoj Gori (oba unutar Hrvatskog Kraljevstva do 1918.) - Predsjednik Predsjedništva ZAVNOH-a 1944. – 1945. - Predsjednik Sabora 1945. – 1946. - Predsjednik Prezidijuma Sabora 1946. – 1949. Karlo Mrazović 1949. – 1952. Vicko Krstulović 1952. – 1953. Predsjednici Sabora Zlatan Sremec 1953. Vladimir Bakarić 1953. – 1963. Ivan Krajačić 1963. – 1967. Jakov Blažević 1967. – 1974. • Jugoslavenski režim suzbio je 1971. demokratski pokret Hrvatsko proljeće, koji se suprotstavio beogradskoj centralizaciji i umjetnom spajanju hrvatskoga jezika sa srpskim u srpskohrvatski Ivo Perišin 1974. Predsjednici Predsjedništva Jakov Blažević 1974. – 1982. Marijan Cvetković 1982. – 1983. Milutin Baltić 1983. – 1984. Jakša Petrić 1984. – 1985. Pero Car 1985. Ema Derossi-Bjelajac 1985. – 1986. Ante Marković 1986. – 1988. Ivo Latin 1988. – 1990. Predsjednici Republike Franjo Tuđman - Predsjednik Predsjedništva 1990. - Predsjednik Republike 1990. – 1999. 1990. – 1999. • Proglašenje neovisnosti i agresija krnje Jugoslavije (Srbije, Crne Gore, savezne vojske i lokalnih pobunjenika) 1991. • Članstvo u Ujedinjenim narodima 1992. • Oslobođenje većine okupiranih područja 1995. • Članstvo u Vijeću Europe 1996. • Reintegracija istočne Slavonije 1998. Obnašatelji dužnosti (predsjednici Sabora): - Vlatko Pavletić 1999. – 2000. - Zlatko Tomčić 2000. Stjepan Mesić 2000. – 2010. • Reintegracija preostalog dijela južne Dalmacije 2002. • Članstvo u NATO 2009. Ivo Josipović od 2010. • Članstvo u Europskoj uniji 2013.

English Popis banova u Hrvatskom Kraljevstvu Autor © Zoran Lukić, 1997., 2012. Sva prava pridržana. Prijenos sadržaja ove stranice dopušten je uz oznaku izvora. Na internetu od 1994. Ovaj Popis hrvatskih državnih poglavara po prvi je put objavljen 1994. na Gopheru. Preoblikovan je u inačicu za Web 1997. te prerađen 2003. i 2012.